BodyTune Group

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti.

BodyTune Group

Sve bi se u životu moglo izdržati za kratko, i da budeš dobar, i hrabar, i pažljiv, ali život ne traje kratko, a ništa ti ne može postati teško kao obaveza koju sam sebi nametneš u jednom času slabosti ili oduševljenja. Stid te da odustaneš, muka da istraješ.

BLOG

Live Search

Mi smo podneblje koje kroz istoriju svoju ishranu baziralo na unosu mesa, zimski dani bez suhomesnatih proizvoda nisu se mogli ni zamisliti jer zalihe mesa su bile ključ da se preživi. Prema posljednjim podacima prosječan moderan čovjek pojede 8 kg slanine godišnje a suvog mesa 10 kg. Ove informacije su me malo natjerale da sa starijim generacijama malo popričam i vidim kako je to nekad bilo. Kroz razgovore došao sam do zaključka da su oni sa svojim roditeljima unosili suvo meso samo za slave, Božiće i kad kum ili pop dođe u kuću. Uglavnom svo meso je korišteno za prodaju da bi se djeca iškolovala ili ako da bi se neki bitniji datum slavio.


SUHOMESNATI PROIZVODI - KOLIKO SU OPASNI

Istraživanje sprovedeno na uzorku od pola miliona muškaraca i žena u deset evropskih zemlja pokazalo je da je konzumacija mesnih prerađevina kriva za jednu od 30 smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima i karcinomom. Najopasnija je, kažu naučnici, jeftina šunka, te savjetuju da ograničite unos obrađenog mesa na najviše 20 grama dnevno.

Ishrana koja sadrže velike količine mesnih prerađevina poput jeftine šunke, slanine i kobasica može vas rano otjerati u grob, otkriva studija sprovedena na gotovo pola miliona muškaraca i žena kojima su analizirani prehrambeni režimi i istorije bolesti.

Istraživanje provedeno tokom 13 godina u deset evropskih zemalja utvrdilo je jaku povezanost između redovne konzumacije mesnih prerađevina i smrti koje su bile posljedica karcinoma i bolesti srca, piše Mail Online.

Mesne prerađevine odgovorne su za jedan od 30 smrtnih slučajeva, a studija predlaže ograničenje od najviše 20 grama obrađenog mesa dnevno. Upozorenje dolazi u svjetlu nedavnih skandala s konjetinom i porijeklom hrane koja dolazi na naše stolove.

Suhomesnati proizvodi, koji su najčešće napravljeni od kombinacije životinjskih ostataka, sadrže visoke koncentracije masnoća i opasnog holesterola. 'Muškarci i žene koji redovno i puno konzumiraju mesne prerađevine izloženi su povećanom riziku od prerane smrti, posebno od posljedica kardiovaskularnih bolesti i raka', piše u studiji.

  •  
    Osobe koje su tokom ispitivanja jele velike količine obrađenog mesa (više od 160 grama ili tri kobasice dnevno) imali su 72 % veću vjerovatnoću da umru od posljedica srčanih bolesti.
  • 50 grama mesnih prerađevina dnevno (jedna kobasica ili tri režnja slanine) povećava rizik od raka pet puta.
  • Studija objavljena u časopisu BMC Medicine zaključuje da je gornja granica konzumacije suhomesnatih proizvoda 20 grama dnevno.
  • Doktori upozoravaju da se s prvim proljetnim danima ne veselite pretjerano roštilju budući da kobasice i hamburgeri mogu biti povezani s povećanim rizikom od prerane smrti za 25 %.
  • Ističu i da su osobe koje su često jele obrađeno meso bile sklone i drugim nezdravim životnim navikama: jele su manje voća i povrća te pušile, što je možda uticalo na rezultate istraživanja.

Profesor Karol Sikora, jedan od vodećih britanskih onkologa, kaže kako je ključ dobrog zdravlja uravnotežena ishrana. 'Ne brinite zbog šunke ili slanine u sendviču. To vas neće ubiti. Ali ne morate svaki dan pojesti četiri sendviča sa šunkom', kaže prof. Sikora. Unos bijelog mesa poput piletine nije bio povezan sa stopom smrtnosti u ovoj studiji, dok su se male količine crvenog mesa pokazale korisnima.