Čini se da vježbanje i nema toliko važnu ulogu u mršavljenju koliko u održavanju težine, tačnije tjelesne mase.  Ali, prije nego što odbacite svoje sprave za vježbanje, pričekajte još malo. Ne treba odbaciti vježbanje kao metodu mršavljenja, ali trebalo bi shvatiti kakav uticaj vježbanje ima na vaše tijelo, u čemu vam može ili ne može pomoći.


Novija istraživanja sve uspješnije razrješavaju neke još uvijek skrivene tajne uticaja vježbanja na metabolizam, apetit i, uopšteno, naše tijelo. Tako se, primjer, metabolički uticaji vježbanja razlikuju kod muškaraca i žena.


Nema velike „filozofije" oko toga kako smršaviti. Sagoriti više kalorija nego što ih unesemo u tijelo. Manje jesti ili više vježbati. Ili, najbolje, oboje. No, nije to baš tako jednostavno i lako jer proces otežavaju začkoljice u obliku naših hormona. Vježbanjem se mijenjaju nivoi hormona u tijelu vezanih za apetit kao što su acilirani grelin, koji pojačava našu želju za hranom, te inzulin i leptin koji imaju uticaj na način kojim tijelo sagorijeva kalorije.


Tako je prošle godine na konferenciji American College of Sports Medicine predstavljeno istraživanje u kojemu su mladi muškarci 90 minuta vježbali poprilično visokim intenzitetom, nakon čega im je zabilježen pad koncentracije aciliranog grelina u krvi pa tako i želja za hranom ostatak tog dana. Vježbanje je oslabilo njihov apetit. Ali, drugačije je sa ženskim tijelom. Ako se sagorijeva više kalorija nego što unesete, povećava se nivo aciliranog grelina u krvi, smanjuje se koncentracija inzulina, što znači da vas vaše tijelo, drage dame, „zove" da nadoknadite sve one kalorije koje ste vježbanjem izgubile. Život nije fer, sada je i naučno dokazano. Dakle, fiziološki gledano, žene imaju mehanizme kojima se bolje čuva masnoća u tijelu, što evolucijski objašnjavamo potrebom da skladištimo energiju u uvijek moguće reproduktivne svrhe. Ali, kada žene uspiju skinuti kilograme, čest je slučaj da se tokom vremena kilogrami vrate nazad. A tu se vježbanje pokazuje ključnim.

U istraživanju objavljenom u časopisu American Medical Association, naučnici sa Univerziteta u Harvardu istražili su podatke o 34.000 žena. Istraživanje je započelo kada su žene imale prosječno 54 godine i pratilo ih je sljedećih 13 godina. Tokom tog vremena žene su prosječno dobile nešto manje od tri kilograma. Neke su dobile puno više, a žene čija je težina ostala nepromijenjena izjavile su kako su skoro svaki dan vježbale oko sat vremena. Treba napomenuti kako se nije radilo o naporom vježbanju nego o intenzitetu vježbanja jednakom otprilike žustrijem hodanju.