BodyTune Group

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti.

BodyTune Group

Sve bi se u životu moglo izdržati za kratko, i da budeš dobar, i hrabar, i pažljiv, ali život ne traje kratko, a ništa ti ne može postati teško kao obaveza koju sam sebi nametneš u jednom času slabosti ili oduševljenja. Stid te da odustaneš, muka da istraješ.

BLOG

Live Search

 

Da bi utvrdili da li je uopšte opravdano govoriti o vremenskim markerima „novog početka“, Milkmen i saradnici pratili su učestalost pretraživanja „dijeta“ na Guglovom pretraživaču. Izmjerili su da, neposredno nakon novogodišnje noći, pretraga ovog pojma raste za čitavih 82 % u odnosu na period neposredno prije Nove godine. U skladu s hipotezom koju su testirali, manje izraženi skokovi bilježe se početkom nedelje i mjeseca.

Sada je trebalo utvrditi da li sve ostaje na guglovanju. Da bi to provjerili, istraživači su pročešljali kartoteku teretane Univerziteta Pensilvanije. Rezultat: posjećenost je najveća početkom kalendarske godine, a nešto manji uzleti karakteristični su za početak nedelje i mjeseca.

Za potrebe treće studije, ista grupa istraživača analizirala je podatke sa sajta stickK.com, gde ljudi sastavljaju „samoobavezujuće ugovore“ da će postići određeni cilj. Ukoliko posustanu, plaćaju penale u realnom novcu (sredstva odlaze u humanitarne svrhe). Ponovo, ovakvi ugovori su najčešći početkom godine, mjeseca i sedmice.

Zašto nešto poput arbitrarno odabranog datuma ima moć da utiče na ponašanje ljudi? Milkman i saradnici imaju zanimljivo objašnjenje, smješteno u širi kontekst teorije ličnosti. Naime, ljudi za sebe misle da vremenom generalno postaju bolji. Greške i propuste, štetna ponašanja pripisuju „starom, inferiornom Ja“. S druge strane, sadašnje ponašanje obojeno je „sadašnjim Ja“. Ako smatrate da ste danas bolji, vredniji i uporniji nego juče, onda ćete na ostvarenju zacrtanog cilja zaista i raditi vrednije i upornije. Vremenski markeri u cijeloj priči samo pomažu da napravite granicu između „starog inferiornog Ja“ i „novog, poboljšanog Ja“.

 

STARI JA KOJI UNOSI SLATKO I NOVI JA KOJI NE UNOSI SLATKO

Recimo da dvoje ljudi treba da spusti nivo tjelesnih masnoća i poboljša fizički izgled. Jedan je tip ima 40 godina, a drugi je filmska zvijezda u formi koja se sprema za svoj najnoviji akcijski film. Većina ljudi i 95 % trenera rekli bi obojici da smanje unos ugljenih hidrata. Ali, smiješno je dati isti plan ishrane tim momcima, baš kao što im ne biste dali isti plan treninga. U dužem periodu jesti manje ugljenih hidrata je dobar savjet, a većina ljudi će imati koristi ako unosi samo malo ugljenih hidrata.

Ali ono što otkrivamo jest da je nivo ugljenih hidrata koji možete unositi dok još gubite kilograme direktno je povezan s vašom osjetljivošću na insulin.

Drastično ograničenje unosa ugljenih hidrata nepotrebno je, možda čak i kontraproduktivno, za ljude s dobrom osjetljivošću na insulin to ne poboljšava gubitak masnih naslaga. Dakle, davanje sličnih dijeta našem muškarcu od 40 i filmskoj zvijezdi ne bi imalo smisla.

Osim toga, ako biste mogli jesti što više ugljenih hidrata i postizati ciljeve zašto ih eliminisati.

 

OSJETLJIVOS NA INSULIN: ISTRAŽIVANJE I STVARNI SVIJET

Dvije posebne studije istraživale su granične tačke unosa ugljenih hidrata kako bi se postigao maksimalan gubitak masnih naslaga, istovremeno obraćajući pažnju na individualnu osjetljivost na insulin. U prvom istraživanju istraživači su željeli pogledati dugoročne razlike u tjelesnoj kompoziciji između ishrane s malo masnoća i ishrane s niskim glihemijskim opterećenjem.

Otkrili su da su nakon 18 mjeseci, bez obzira na preporučeni plan ishrane, svi su imali slične promjene u tjelesnoj kompoziciji. A onda je čudna izreka "kalorija je ipak kalorija", zar ne?

U sekundarnoj analizi podataka, istraživači su selektovali učesnike studije na bazi osjetljivosti na insulin. Otkrili su da su ljudi s najlošijom osjetljivošću na insulin imali najbolje promjene u tjelesnoj kompoziciji na ishrani sa niskim glihemijskim opterećenjem. Nije bilo važno na koju su dijetu stavljeni ljudi s najboljom osjetljivošću na insulin. Bilo je bitno kako su vitki.

U drugoj studiji, poznatoj kao "A do Z studija", istraživači stavljaju ljude na jednu od četiri popularne dijete: Atkins, Zone, Orniš ili kontrolnu dijetu ("tradicionalnu" s malo masnoća). Na kraju 12 mjeseci ljudi na dijeti Atkins izgubili su najviše kilograma. To je dokaz da dijeta s malo ugljenih hidrata radi, zar ne? Opet, ne baš.

U sekundarnoj analizi ovih podataka, istraživači su upoređivali ishranu s najviše ugljenih hidrata (Orniš) i dijetu s najmanje ugljenih hidrata (Atkins), pored toga analizirali su gubitak kilograma i ispitali osjetljivost na inzulin.

Baš kao i u prethodnoj studiji, ljudi s najlošijom osjetljivošću na insulin izgubili su više kilograma na načinu ishrane sa malo ugljenih hidrata. Ljudi s najboljom osjetljivošću na insulin izgubili su istu količinu kilograma bez obzira na način ishrane.

Vjerujem u ograničen unos ugljenih hidrata, ali takođe vjerujemo u činjenicu da su ugljeni hidrati ukusni.

Ako vam smanjivanje ugljenih hidrata sa 40% na 20% kalorija neće donijeti dodatnu korist da bi izgubili masnoće, zašto to onda činiti? Ima više smisla izgubiti što više masnoća pomoću unosa ugljenih hidratima na 40% od ukupnih kalorija, a zatim ih smanjiti nakon kada se efekti takvog načina ishrane totalno izgube.

 

PAŽNJA! OPTIMIZAM SA SVIH STRANA

Ukoliko ste napravili spisak novogodišnjih rezolucija i namjeravate da ih sprovedete u djelo, za početak odbacite sugestije pozitivne psihologije. Neosnovani optimizam će vas navesti da precjenite svoje mogućnosti u pogledu promjene ponašanja, potcijenite vrijeme i napor koje morate da uložite kako biste željene promjene realizovali, kao i da predimenzionirate značaj koji će te promjene, ukoliko do njih dođe, imati za vaš život u cijelini.

Odbacite li self-help crap, biće vam lakše da izbjegnete sindrom lažne nade – opasnost da sebi postavite nerealno visok cilj i istovremeno precjenite sopstvene kapacitete za promjenu. Drugim riječima, realnije postavljeni ciljevi – veća šansa da budu i realizovani.

Konačno, imajte na umu da vas na putu do cilja očekuju krize. Potrudite se da ih anticipirate i unaprijed pripremite odgovore na kritične momente. Na primjer: „Ako se osjećam umorno pred odlazak u teretanu, popiću kafu ili pojesti bananu i ipak otići da vježbam“. Naime, biće vam teže da prekršite ovako konkretno formulisano pravilo, nego apstraktno načelo, tipa: „Vježbati je zdravo“.

P.S. Ako ste se već oglušili o svoju novogodišnju rezoluciju, ne očajavajte. Bilo koji ponedeljak je jednako zgodan vremenski marker za novi početak.