BodyTune Group

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti.

BodyTune Group

Sve bi se u životu moglo izdržati za kratko, i da budeš dobar, i hrabar, i pažljiv, ali život ne traje kratko, a ništa ti ne može postati teško kao obaveza koju sam sebi nametneš u jednom času slabosti ili oduševljenja. Stid te da odustaneš, muka da istraješ.

BLOG

Live Search

Evo što trebate znati ...

  • Nema dokaza da niži holesterol produžuje život. Zapravo, jednom kada spustite holesterol ispod 180 mg / dl, stopa smrtnosti se povećava.
  • I smanjenje zasićenih masnoća ne znači značajno produženje života. U prosjeku, žena koja cijeli život izbjegava zasićene masnoće u ishrani može živjeti dvije nedelje duže.
  • Dijagnoza da imate srčanih problema veoma teško pada svima. Pacijent ode kod pet različith doktora i vjerojatno ćete dobiti pet različitih dijagnoza, pet različitih prognoza i pet različitih preporuka za liječenje.
  • Uobičajni laboratorijski testovi ponekad netačni. Ako uzorak krvi pošaljete u dvije različite laboratorije, postoji velika mogućnost da ćete dobiti dva različita rezultata.
  • Pedeset posto pregleda u toku godine se obavlja nepotrebno. Ne postižete ništa sa tim.
  • Jedino oko čega se većina doktora slaže je da bolesti srca bolest su upalni proces. Kao takva dijagnoza, zdrav način života od vas zahtijeva da konstantno pazite na svoje srce.

PROBLEMI S HOLESTEROLOM

Neugeboren, naizgled zdrav čovjek u svojim ranim šezdesetim godinama bez očiglednih faktora rizika povezanih s bolestima srca, podvrgnut je velikoj operaciji srca nakon što je više puta pogrešno dijagnostikovna bolest.

S obzirom na svoje skoro iskustvo, počeo je istraživati srčane bolesti i otkrivati uznemirujuće podatke. Prvo razmislite o pitanju holesterola: Više od trećine populacije koji imaju srčane udare imaju normalan holesterol.

A ako pogledate sve studije, nećete naći nikakve dokaze da snižavanje holesterola produžuje život. Uznemirujuće je što kod smanjenog nivoa holesterola neprestano i tajanstveno raste smrtnost od drugih faktora. I, shvatite to, nakon što smanjite holesterol ispod 180 mg / dl, stopa smrti takođe se povećava.

Ipak svake dvije godine stručnjaci iz cijelog svijeta susreću se i odlučuju da je normalan i dozovljen nivo holesterola uvijek niži nego što je bio na posljednjem skupi kardiologa ali bez ikakvih naučnih dokaza.

Bez obzira na ovaj nedostatak dokaza, svi ljudi sa holesterolom žive duže i bolje. Početkom 1970-ih svaki je biohemijski nalaz pokazao malo veći holesterol, tada je on proglašen najvećim uzročnikom srčanih bolesti.

U studiji iz 1991. godine koju je finansiralo Udruženje američkih hirurga. Odlučili su da ako Amerikanci smanje količinu zasićenih masti , mogu smanjiti 42.000 smrtnih slučajeva svake godine. To znači da ako žena koja je cijeli život izbjegavala zasićene masnoće a  inače bi mogla umrijeti na 65. rođendan - mogla bi živjeti dodatne dvije nedelje duže.

Dvije nedelje nisu dug period, ali opet kako ko to posmatra. Ko ima kvalitetan život dvije godine nisu ništa.

Uprkos tome, oni koji govore i optužuje zasićene masnoće da su uzročnik bolesti srca nisu u pravu. Mogu biti uključeni i drugi faktori.

 

IMA LAŽI ... ZATIM JE TU STATISTIKA

Pa odakle potiče mit o holesterolu? Vjerovatno ne morate tražiti da pijete lijek protiv holesterola.

Nedavno istraživanje koje je uključivalo lijek za snižavanje holesterola koleslestinin (Questran) i 1900 pacijenata otkrilo je da oni koji su uzimali lijek, samo 30 njih je imalo smrtni srčani udar. A broj onih koji nisu uzimali lijek a imali su fatalne srčane udare? Trideset i osam.

Statistički gledano, to znači da je koleslestinin tokom sedam godina smanjio šanse za fatalni srčani udar za manje od pola posto. Međutim, lijek koji se koristio  navodno smanjuje za 25% broj srčanih udara.

Zasigurno, 38 pacijenata zaksta je 25%. Kao što kažu, postoje laži ... a onda su tu i statistike.

Ali čak i ako holesterol dovodi do ozbiljnih problema sa arterijama ali to uzrokuje najviše tri od svakih deset srčanih udara. Dok su gotovo pola vijeka mislili da zakrčenje arterija je zbog holesterola.

PA ŠTA UZROKUJE SRČANE UDARE?

Čini se da ako kombinujete sve poznate faktore rizika, poput pogrešnih masti koje unosite putem ishrane, holesterola, pušenja, visokog krvnog pritiska, markera koji pokazuju upale i dijabetese, oni objašnjavaju da je to samo 50 % od onoga šta izaziva aterosklerozu.

Odgovor koji se najčešće daje za objašnjenje ove zagonetke je tak, da je to vjerovatno genetski faktor, što je, prema kardiologu dr. Rich Helfantu, još jedan način objašnjenja: "Ne znamo zašto se takve stvari događaju ali srčani udar može biti genetski."

Istraživanja ukazuje na još jedan mogući razlog: ravnoteža hormona. Članak iz 2014. iz Journal of American Heart Association prikupio je rezultate 100 studija o testosteronu i utvrdio da je nizak testosteron povezan s većom stopom kardiovaskularnih bolesti i većom stopom smrtnosti. Uz to, broj bolesti je povećan kad je testosteron bio manji.

Nivo estrogena je takođe važan faktor kod muškaraca. Kada su istraživači pratili nivo estrogena kod 501 muškaraca s hroničnim problemima sa srcem, muškarci s estradiolom (najmoćniji oblik estrogena) u normalnom nivou (između 21,80 pg / ml i 30,11 pg / ml) imali tri smrtna slučaja godišnje.

Muškarci s najvećim nivo (iznad 37,99) imali su 133 posto više smrnih u istom periodu. Muškarci s najmanjim nivoom estrogena (ispod 12,90) su bili najgori jer su doživjeli 317% veći broj smrtnih slučajeva.

Jasno je da nivo estrogena igra veliku ulogu u vašem zdravlju.

5 RAZLIČITIH DOKTORA, 5 RAZLIČITIH DIJAGNOZA

Ipak, mora nešto više biti od optimalnog nivoa testosterona i estrogena. Tu je i problem same dijagnoze. "Stavite pacijenta s čak sa malim problemim, neka odu kod pet različith doktora i imaće 5 različitih dijagnoza", objašnjava dr. Helfant.

Studija iz 1997. godine u kojoj je učestvovalo 453 studenata medicinske škole otkrilo je da više od 20 posto njih nije moglo prepoznati uobičajne srčane probleme stetoskopom. 

Iako se čini da držimo više tehničkih alata za dijagnostiku, istina je mnogo drugačija. Neugeboren navodi britansku studiju koja je otkrila da 75 posto informacija na osnovu se čega uspostavlja dijagnoza potiče iz detaljne anamneze bolesnika; 10 posto dolazi iz fizičkog testiranja; 5 posto dolazi iz rutinskog testiranja; 5 posto dolazi od invazivnih testiranja; a 5 posto se ne zna zbog čega.

Ovo možda nije tako strašno kako zvuči, jer klinička ispitivanja koja procjenjuju srčana oboljenja često nisu uvjerljiva. 

Međutim, tako da na osnovu ovoga bez obzira na neka detaljnija analiziranja  preporučuju operacije, angioplastika, terapiju lijekovima ili operaciju da se regulišu otkucaji srca.

Kad se pacijent operiše istraživanja kažu da 50 posto su manje šanse da će pacijent živjeti duže nego bez bilo kakvog drugog tretmana.

ISKUSNI LABORATORIJSKI TESTOVI PREVIŠE GOVORE

Čak su i uobičajni laboratorijski testovi strašno netačni. Razmotrite uobičajne testove krvi na holesterol. Helfant kaže da ako pošaljete uzorak krvi u dva različita laboratorija, postoji velika mogućnost da ćete dobiti dva različita rezultata.

Kao eksperiment, Helfant je laboratorija ponovio test za holesterol na istom uzorku krvi. Prvi put mu je pokazao da mu je ukupni holesterol 152. Isti je uzorak nekoliko minuta kasnije testiran na 176, odstupanje od 17%.

"Imao porast od 17 posto, recimo od 200 do 234, 34 boda iznad onoga što se smatra normalnim, a vidite sve savjete one o holesterolu i srčanim bolestima, odmah pomislite na unos lijekova “, rekao je Helfant.

Istraživanja rezimiraju ovo i govore nije holesterol kriv za srčani udar.

POHLEPNI DOKTORI SU POTKUPLJENI

Prema dr. Stephenu Oesterleu, direktora Opšte bolnice Massachusetts, više od 50 posto angioplastike koja se svake godine ugrađuje u SAD-u nije potrebna. To znači više od 100 000 nepotrebnih i rizičnih zahvata svake godine.

Druga strana novčića je ta da se nekima pacijentima kojima je stvarno potrebno liječenje jako pogoršalo stanje poslije zahvata.

Može li se biti malo humaniji i može da ne dođe do nepotrebnih operacija.

Prema broju časopisa "The Journal of the American Medical Association" mjeseca maja 2002, 9 od 10 medicinskih stručnjaka koji daju preporuke za liječenje bolesti srca, imaju ogromonu povezanost s farmaceutskom industrijom. Te veze se i dalje otkrivaju.

Slično tome, mnogi kardiolozi i srčani hirurzi ogromne procente od firmi koje proizvode stentove i druge proizvode. Velike povezanosti imaju sa proizvođačima opreme za operacije povezanih sa bolestima srca.

PA GDJE SVE VODI?

Doktori se uglavnom ne mogu složiti oko toga šta uzrokuje srčane bolesti. Naravno, postoje neke statističke vjerojatnoće koje govore da bi trebalo sniziti krvni pritisak i holesterol, ali to su toliko mali postotci koji nemaju nikakve studijske dokaze.

Ovo se bazira na starim mišljenjima, starim naučnim dokazima, to puno više ima veze sa korupcijom i pohlepom. Čini se da doktori i naučnici se slažu oko jedne stvari da su srčane bolesti upalni procesi.

Ono što je zajedničko svima koji umiru od srčanog udara je povezanost sa bijelim krvnim zrncima poznatim kao makrofagi. Ti se makrofagi skupljaju oko masnih naslaga i oni luče enzime koje uklanjaju bjelančevine/proteine .

Unutar krvnih žila koje su napravljene od bjelančevina i pri pokušaju uklanjanja masnih naslaga krvne žile se same pojedu, postaju tanje postaju i osjetljivije te tako lako pucaju..

Ono što je iznenadilo istraživače je da su ih oni našli u zdravim arterijama. To je ukazivalo da je upalni proces veliki, a nije lokalizovan.

Zbog toga je aspirin super lijek, koji smanjuje upalne procese i toliko smanjuje broj srčanih udara. To bi takođe moglo objasniti zašto neki statini djeluju - oni ne snižavaju holesterol već smanjuju upale.

KAKO ZAŠTITITI SVOJE SRCE

Mislimo da režim vježbanja, zajedno sa dijetom baziranom na unosu zdravih masti i regulisanje krvnog pritiska sjajna stvar.

Sve što mogu preporučiti je da, ako se ikada suočite sa problemom srčanih bolesti, pronađete doktora koji pažljivo sluša vaše simptome, kako vam ne bi pogrešno dijagnostikovali žgaravicu i poslali vas na put. Takođe bih preporučili drugo ili treće mišljenje ali ne korumpiranih doktora.

Što se tiče savjeta u vezi ishrane, moramo vjerovati da izbjegavanje trans masnih kiselina i ograničen unos zasićenih masti i dalje dobar savjet za sve, ali još par savjeta koji morate poslušati:

  • 80 mg. od aspirina
  • 6 do 10 grama ribljeg ulja ali iz divljih izvora
  • 500 mg. od magnezijuma (ključne za pravilan rad srca)
  • Između 90 i 200 mg. CoQ10 (što je apsolutno neophodno ako uzimate lijekove za holesterol).
  • 500 mg. Kurkume koje se bori protiv upala

Takođe preporučujemo jesti što više voća i povrća sa orašastim plodovima i maslinovim uljem.

I dok vam se da čini protivupalna ishrana je najbolja prevencija od srčanih bolesti, moramo se pobrinuti da i naš nivo hormona testosterona i estrogena budu unutar normalnih parametara.